Od umjetnosti do nauke: Kako jedna žena briše granice između muzike i političkih nauka

Amela Frljuckić, magistrica harmonike i politologije, umjetnica i naučnica, upravo to i čini.

Njena priča nije samo o muzici ili obrazovanju. To je priča o disciplini, strasti, intelektu i istovremenoj posvećenosti rušenju predrasuda, od malih sala muzičkih akademija do međunarodnih scena i naučnih simpozija.

Trenutno su dani ove vanvremenske umjetnice i naučnice isprepleteni između naučnog rada na doktorskoj disertaciji na Univerzitetu u Sarajevu, savjetničkih zadataka u Muzičkom centru Crne Gore i, naravno, muzike.

Iako nema svakodnevne časove harmonike kao profesorica, muzika i dalje ostaje njen pokretač i odmor, najčešće kroz klavirske interpretacije jugoslovenskog popa i rocka koje rado izvodi za porodicu.

Ljeto, iako tradicionalno rezervirano za odmor, za Amelu znači intenzivan period istraživanja, uz balansiranje između naučnih tekstova i nota. Srećom, godišnji odmor na prelijepim crnogorskim obalama pruža joj prijeko potreban predah i inspiraciju za nove projekte.

Spoj naizgled različitih disciplina - harmonika i politologija

Spoj harmonike i politologije, kako kaže, dogodio se spontano. Tokom master studija, Amelina mentorica, prof. dr Sarina Bakić, predložila joj je da istraži veze između muzike i politike. To je bio trenutak u kojem je, kako kaže, shvatila da su to dva dijela iste slagalice.

"Muzika nije samo umjetnost, ona je i sredstvo izražavanja moći, protesta, identiteta i promjene. Ta interdisciplinarnost mi je dala potpuno novu dimenziju u shvatanju i jednog i drugog svijeta", ističe Frljučkić. 

Rodno zasnovani stereotipi

U svijesti mnogih, harmonika je tradicionalni, "muški" instrument. Amela navodi kako su stereotipi o ženi harmonikašici, izvan stručnih krugova, i dalje prisutni - iako se nije imala negativna iskustva. 

Uloga žena u razvoju harmonike

Na našim prostorima je veoma značajno te interesantno da su žene svirale harmoniku, ali su bile dominantno usmjerene na pedagogiju, a ne na karijeru izvođačica.Zahvaljujući njihovom predanom radu iznikle su brojne generacije odličnih harmonikaša.

Jedan od najpoznatijih udžbenika za harmoniku u doba Jugoslavije napisala upravo žena - Vojislava Vuković Terzić. 

"Kada kažem da sviram harmoniku to budi posebno interesovanje, ali i veliko iznenađenje dodatno i zbog toga što je to posljednji instrument sa kojim bi me neko povezao kada vidi moju konstituciju! Ali, suštinski nisam imala nekih negativnih iskustava i uvijek mi bude simpatična ta prva reakcija pa i čest komentar 'ti si prva djevojka koju sam upoznao/la, a da svira harmoniku!'", navodi Amela.

Amela harmoniku svira već dvadeset i dvije godine 

"Volim reći da je to sklop sudbinskih okolnosti. Naime, na prijemnom ispitu sam željela svirati neki drugi instrument, ali stručna komisija je odlučila da je ipak harmonika za mene. Teško je opisati početno dječije razočarenje jer sam mislila da sam dobila muški instrument (haha) te ubjeđivanja moje porodice da ipak počnem svirati, ali to je danas draga anegdota koju uvijek rado prepričavam", kazala je Amela.

Karijera ove mlade umjetnice i naučnice uključuje nastupe, takmičenja i obrazovanje u Italiji, Sloveniji i BiH

Još kao studentica susrela se s pedagoškim radom, ali pravo razumijevanje uloge nastavnice Amela je postigla dobijanjem svoje klase u muzičkoj školi.

"Tada sam shvatila da prenošenje znanja i podrška mladim talentima nije samo posao, to je odgovornost i prilika da doprinesem njihovom razvoju kao ličnosti, ne samo muzičara", ističe ona. 

Edukacija je moć, a muzika je moć koja gradi karakter

Istraživanja potvrđuju da muzika razvija emocionalnu regulaciju i empatiju. Amela ističe kako je kroz rad sa svojim učenicima potvrdila da kroz muziku djeca uče strpljenje, timski rad i samodisciplinu.

"Uče da slušaju jedni druge i razumiju svijet oko sebe. To nisu stvari koje možete izmjeriti kroz ocjene, ali su temelj ličnog razvoja i društvene svijesti", navodi Frljučkić. 

Muzika tokom djetinjstva, nije uvijek put ka profesionalnoj karijeri, ali je njena uloga izuzetno važna u razvoju ličnosti. 

"Muzika je prostor za rast – ne samo umjetnički, već i ljudski", poručila je.

Muzika kao društveni fenomen

Kao buduća doktorica političkih nauka, muziku posmatra kao sredstvo komunikacije i moćnog društvenog instrumenta.

"Muzika može biti protest, može biti sredstvo okupljanja i promjene. Primjeri poput protesta širom svijeta jasno pokazuju da muzika nije samo zabava, već i moćan oblik izraza i političke poruke, naglašava Amela. 

Muzičko obrazovanje u BiH i Crnoj Gori

Ova ambiciozna umjetnica i naučnica, iako više nije dio školskog sistema, osvrnula se i na muzički obrazovni sistem u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori. 

"Pimjećujem da su izazovi slični – nedostatak resursa, pritisci na nastavnike, potreba za modernizacijom programa. Obje zemlje imaju bogatu muzičku tradiciju, ali je bitno da obrazovni sistem podržava ne samo tehničko znanje, već i emocionalnu i društvenu dimenziju muzike", poručila je Frljučkić. 

Malenoj Ameli koja je prvi put uzela harmoniku u ruke poručila bi da svira, te da nikada ne prestaje vjerovati u moć muzike. 

"Najvažnije je da ostane znatiželjna, strpljiva i da uživa u svakom tonu", ističe Amela.

Kada sve drugo utihne, za Amelu je muzika prostor slobode. Kako navodi, muzika joj daje snagu, smisao i mir. 

"Ona je moj najbolji saveznik u trenucima kada riječi nisu dovoljne", zaključila je.