Bijela kuća kroz godine: Najpoznatiji američki dom i njegove transformacije

Naime, započeti su radovi na izgradnji nove balske dvorane, dijela plana bivšeg predsjednika Donalda Trumpa za proširenje istočnog krila.

Iako je riječ o jednoj od najznačajnijih promjena u proteklim decenijama — posljednja velika rekonstrukcija dogodila se između 1948. i 1952. godine — to nije prvi put da je ova znamenita rezidencija doživjela fizičke preinake.

Tokom godina, svaka nova administracija unijela je vlastiti pečat u prostor, od zamjene tapeta do potpunih rekonstrukcija.

Na taj način, predsjednici su ne samo osvježavali izgled svog doma, već i slali poruke o stilu, vrijednostima i vremenu u kojem žive.

1789–1800: Novi dom nove nacije

Pod vodstvom Georgea Washingtona pokrenut je konkurs za projektovanje rezidencije predsjednika.

Izabrano je rješenje irskog arhitekte Jamesa Hobana, čije je djelo inspirisano klasičnim stilom. Izgradnja je počela 1792. godine, a završena 1800, kada se u nju uselio drugi predsjednik SAD-a, John Adams.

1814: Obnova iz pepela

Tokom rata 1812. britanske trupe zapalile su Bijelu kuću, prisilivši predsjednika Jamesa Madisona da se privremeno preseli.

Rekonstrukciju je ponovno vodio James Hoban, koji je kasnije dodao čuvene sjeverne i južne portike.

1881: Viktorijanski duh i Tiffany prozor

Predsjednik Chester Arthur unio je dašak viktorijanskog luksuza, uključujući ogromni stakleni ekran Louisa Comforta Tiffanyja i pozlaćene detalje, dok je stariji namještaj poslao na javnu aukciju.

1902: Klasična obnova pod Rooseveltom

Theodore Roosevelt angažovao je arhitektonski studio McKim, Mead & White da prošire i modernizuju rezidenciju. Tada je dodano Zapadno krilo, a viktorijanski elementi uklonjeni kako bi dom poprimio skladniji, klasični izgled.

1942: Tajno proširenje

Franklin Delano Roosevelt sagradio je Istočno krilo, iza čijih zidova se zapravo nalazio tajni bunker — današnji Predsjednički centar za vanredne operacije. Kasnije je ovo krilo služilo kao ured prve dame i njenog osoblja.

1948–1952: Trumanova potpuna rekonstrukcija

Do kraja 1940-ih Bijela kuća je bila u veoma lošem stanju. Inženjeri su upozorili da bi se mogla srušiti, pa je Harry Truman naložio potpunu rekonstrukciju enterijera.Sve je rastavljeno i ponovo pažljivo sastavljeno. Tokom radova, predsjednička porodica je živjela u obližnjoj Blair House rezidenciji.

1961: Jacqueline Kennedy i povratak dostojanstva

Prva dama Jacqueline Kennedy željela je vratiti istorijski značaj Bijeloj kući. Uz pomoć dizajnera Sister Parish, Henryja du Ponta i Stéphanea Boudina, obnovila je prostor s antikvitetima i umjetninama, rekavši: “Sve u Bijeloj kući mora imati razlog da bude tu.”

Njena televizijska tura kroz obnovljenu rezidenciju donijela joj je počasnu nagradu Emmy.

1979: Pogled u održivu budućnost

Pod predsjednikom Jimmyjem Carterom instalirani su prvi solarni paneli i kompjuter u Bijeloj kući — potez ispred svog vremena.

2013: Drskost taupe boje

Dizajner Michael S. Smith redizajnirao je Ovalni ured za Baracka Obamu, kombinujući moderne i historijske elemente. Iako je rezultat bio suptilan, izazvao je burne reakcije javnosti.

2017: Trumpova “renovirana palača”

Donald Trump je, tokom svoje prve godine, proveo 17 dana van Bijele kuće dok su trajali radovi vrijedni 3,4 miliona dolara.

Obuhvatili su novi namještaj, tapete, zlatne detalje i modernizaciju tehničkih sistema.

2025: Pločnik umjesto vrta i nova balska dvorana

Najnoviji radovi uključuju uklanjanje travnjaka iz čuvenog Rose Gardena, koji je pretvoren u popločanu terasu nalik onoj u Trumpovom odmaralištu Mar-a-Lago. Istovremeno, započeta je izgradnja luksuzne balske dvorane od 90.000 kvadratnih metara, vrijedne 200 miliona dolara, prema projektu arhitekte Jamesa McCreryja II.

Dvorana će moći primiti 999 gostiju, a krasiće je plafoni s kasetama, korintski stubovi, kristalni lusteri i bogato pozlaćeni ukrasi — sve u prepoznatljivom Trumpovom stilu.

Ipak, brojni arhitekti i istoričari izražavaju zabrinutost zbog ovako velikih promjena na objektu koji je dio američke baštine. Društvo arhitektonskih istoričara upozorilo je da je riječ o “najvećem vanjskom zahvatu u posljednjih 83 godine” te pozvalo na opsežnu javnu raspravu i stručni nadzor.

Američki institut arhitekata objavio je i set preporuka kako bi se očuvala dugoročna održivost, sigurnost i istorijski značaj Bijele kuće.